Potpredsjednica SBB BiH Adisa Arapović je za N1 kazala da posljedice cijena goriva nisu direktno povezane sa uvođenjem akciza.
Kada je riječ o prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama, Arapović je kazala da konačni sporazum nije potpisan niti danas.
“Postignut je dogovor oko prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, ali sporazum nije potpisan. Čula sam neke razloge koji su čeisto tehničke prirode. Taj zakon tek treba da dođe na kolegija Parlamenta FBiH”, kazala je.
Kakav je dogovor postignut?
“Zakonsko rješenje koje, ja bih rekla, najbitnija stvar je da implementira odluku Ustavnog suda kada je apelacija Ljubić u pitanju. Izjednačava glas, jer se dešavalo da neko uđe u vlast sa 100 glasova, a neko sa 10. 000. Sporazum ostaje u skladu sa popisom iz 1991. godine, ne dira Anex 7 i Ustav BiH“, istakla je i dodala:
“Pitanje je šta će se desiti poslije ovoga”.
“Ostaje prilika da se Zakon o izbornim jedinicama usvoji u Predstavničkom domu, ali ostaje pitanje koje su sve blokade moguće kako ne bi bio usvojen u oba doma. HDZ ima jedan ucjenjivački pristup kada je ovo pitanje na stolu kako bi se povezalo sa izborom za člana Predsjedništva BiH”.
“Imamo problem sa popunjavanjem Kluba Srba, ustavnost mnogih zakona je bila upitna zbog ovoga. Čak i usvajanje zakona ne znači da ne možemo usvajati neka druga i bolja rješenja”, ističe Arapović.
Postoje stranke koje podržavaju, ali ne učestvuju u dogovoru.
“Mislim da je logično očekivati da na osnovu principa koje ste iznijeli dobijete podršku nekih stranaka koje nisu bile u procesu pregovaranja. Ta rješenja koja su veoma bitna kako bi imali popunjene klubove u Domu naroda. Sljedeća adresa je CIK, OHR i ovo postaje prvo ponuđeno rješenje koje implementira presudu. Boljeg pristupa nemamo. Ovo je prvi konstruktivni prijedlog”.
Akcize – povećanje cijena goriva?
“Ne smatramo da je cijena goriva rezultat uvođenja akciza u ovom slučaju, zato što cijena goriva zavisi od formiranja cijena goriva na svjetskom tržištu. To je odraz neodgovorne politike kada su robne rezerve u pitanju. Mi nemamo tromjesečne rezerve kako bismo zaštititli građane od naglih poskupljenja. Firme treba da zarađuju onoliko koliko su troškovi, ali ovdje je očigledno da zarađuju mnogo više“.
