Zakon o PIO, kakav je upućen u Parlament, u sebi sadrži dosta loših rješenja, ističe u intervjuu za „Avaz“ Nasir Beganović, predsjednik Kluba SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, govoreći i o načinu na koji se može popraviti novi zakon o PIO.
Loša rješenja
Zašto ste bili protiv hitnog postupka usvajanja zakona o PIO i šta je sporno u rješenju kakvo je stiglo iz Vlade?
– Razlog leži u činjenici da je Vlada FBiH odbila raspravljati o amandmanu koji smo kao Klub SBB-a dostavili na Prijedlog zakona o PIO. Glavni razlog je što sam zakon u sebi sadrži dosta loših rješenja. I sindikati policije, kao i Savez samostalnih sindikata BiH te ostale grupacije i udruženja poput Inicijativnog odbora udruženja budućih penzionera, jasno su ukazali da u zakonu nisu idealno riješene neke stvari i da ga treba popraviti. Stoga smo imali potrebu da pomognemo svim kategorijama i da se zakon u redovnoj proceduri raspravi, jer samo tako mogu se postići što kvalitetnija rješenja.
Uz sve to, na Vladi su preglasani naši ministri iz SBB-a i Vlada nije željela ni da raspravlja o amandmanima, što upravo ukazuje na to da je zakon pravljen u uskom krugu ljudi, prije svega u Novalićevom (Fadil, premijer FBiH, op. a.) kabinetu, sa savjetnicima i onim predstavnicima udruženja i penzionera koje je premijer vješto izmanipulirao.
Šta treba popraviti u zakonu?
– Beneficirani staž, pitanje njegovog izračuna, koji je bio predmet našeg amandmana, nije jedini razlog i ne odnosi se samo na policijske službenike. Ima puno kategorija koje ostvaruju pravo na beneficirani radni staž, kao što su rudari, medicinski tehničari, vatrogasci. Nikad nismo dobili izračune šta bi to značilo za FBiH, kakve finansijske efekte bi imalo i ostalo je da se vjeruje na riječ premijeru. Nadalje, postoji realna opasnost da budući penzioneri budu oštećeni za svoje penzije i o tome treba sprovesti raspravu, a to nije moguće u hitnoj proceduri.
Novalić i rukovodstvo Saveza udruženja penzionera u FBiH kažu da će se urušiti Zavod PIO ako zakon ne bude usvojen. Hoće li zaista biti posljedica ako zakon ne bude usvojen do kraja godine, nego mjesec-dva kasnije?
– I mi smo za to da zakon bude usvojen što prije, ali Novalić sada namjerno fabricira, izaziva nesigurnost kod penzionera najavama da bi moglo doći do kašnjenja ili da ne bude isplate penzija, što nije tačno.
Želimo da se penzije povećaju svima, a ne da bilo ko bude oštećen u ovoj cijeloj priči. Mi smo samo tražili da se još jednom zakon razmatra u nacrtu i bilo je vremena da bude usvojen do Nove godine i da stupi na snagu od 1. januara. Do Vlade je.
Populističke prijetnje
Tražili ste od Novalića da nađe novac za povećanje penzija. Gdje novca ima?
– Budžet FBiH iznosi skoro tri milijarde KM. Postoje ogromna sredstva unutar budžeta i unutar samog Zavoda PIO, s obzirom na njihovu golemu administraciju, enormne troškove. Postoje rezerve kojima se to može pokriti. Čak se i klirinški dug može iskoristiti za eventualno saniranje. I u namjenskoj industriji ima novca. S obzirom na to i da se Vlada hvali sa 35.000 novozaposlenih, onda i to znači povećanje sredstava za penzije. Dakle, ima sredstava, ne da budu isplaćivane penzije, nego i da budu povećane.
Ako premijer to nije u stanju, ponovo ga pozivam da podnese ostavku i neka ide u svoj privatni biznis. Neka ne pokušava jeftinim populističkim prijetnjama poslanicima da nas prisiljava da usvojimo nepravedan zakon.
Pripremiti kvalitetne izmjene i dopune zakona
Za hitnu proceduru, od deset stranaka, glasali su samo SDA i HDZ.
– Da, za hitnu proceduru, od deset stranaka, glasali su samo SDA i HDZ. Znači, nije problem u SBB-u. Zbog očitog politikantstva i Novalića, koji očito nešto skriva u tekstu zakona, jer je ponovo najavio da će ga uputiti po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru, nemamo razloga da vjerujemo na riječ premijeru. SBB je spreman da radimo, a ne da bude dio blokade koju pravi SDA.
Stoga očekujemo da Vlada sve ove zahtjeve inkorporira u zakon kako bi dobio podršku u Parlamentu za hitni postupak i da bude usvojen do Nove godine. Uz to, očekujem od Vlade da će pripremiti kvalitetne izmjene i dopune zakona u roku od, recimo, šest mjeseci od njegove provedbe, kako bi bili popravljeni svi nedostaci koji se sad nalaze, jer za neke stvari ne možemo znati kako će funkcionirati dok se zakon ne počne primjenjivati.
