Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić ugostio je danas ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića . Dvosatni sastanak sa saradnicima iza zatvorenih vrata, sudeći prema reakcijama nakon sastanka, bio je izuzetno konstruktivan, s jasnim stavovima i opredjeljenjima.
Naglasio je to u svom obraćanju i domaćin, premijer Ružnić. On je kazao da je konačno, nakon dvije godine njihovih upozorenja, došao neko ko razumije u kakvom stanju je Krajina i koliko je migrantska kriza pogodila ovaj dio BiH.
– Za sve ono što smo zagovarali protekle dvije godine, za sve poteze koje trebamo uraditi u USK i dočekati novi migrantski val dobili smo podršku od ministra Radončića, od novih koraka koje će Ministarstvo poduzeti u ovoj godini i kroz zakonsku regulativu te kroz jačanje kadrovskog dijela i u Graničnoj policiji i u Službi za poslove sa strancima. Naravno, sa svim mjerama kada je u pitanju rad policijskih struktura na području USK, kada su u pitanju migranti, sve u vezi s njihovim kretanjem, njihovim dolaskom, njihovim pravima u centrima – rekao je Ružnić.
Nakon premijera, medijima se obratio i ministar Fahrudin Radončić. On je ponovio i neke svoje ranije stavove koje naglašava prilikom svakog istupa u javnosti, ali i koje na svaki mogući način provodi u djelo.
Kazao je Radončić da BiH neće biti ruta slobodnog kretanja migranata, koji žele da se domognu Evropske unije, te je naglasio da će migrantski centri u Bihaću biti ugašeni.
– Ako se neko boji da će ti migranti, kojima niko ne zna ime, šetati gradom, pa oni već šetaju. Vi već sada imate tu situaciju – kazao je Radončić te dodao da je današnji sastanak bio “razgovor istomišljenika”
– Kriza ilegalnih migranata, naglašavam ilegalnih migranata, do sada je bila nepravedno raspoređena u cijeloj Bosni i Hercegovini. Imali smo situaciju da Republika Srbija, pa Republika Srpska, pa su kantoni s hrvatskom većinom to tretirali kao neku vrstu, ne daj Bože, panislamističkog problema, pa su govorili da to preuzmu kantoni gdje su većina Bošnjaci. Najveći teret su podnijeli Unsko-sanski kanton i sektor sigurnosti u BiH – rekao je Radončić.
Državni ministar sigurnosti je naglasio da se stvari moraju postaviti obratno te da Ministarstvo zaduženo za ljudska prava i izbjeglice mora preuzeti humanitarni aspekt krize.
– A ne da se kriju po kabinetima, kao što su radili to minule tri godine i mi moramo to da shvatimo, da ne možemo igrati ping-pong s migrantima, na način onaj koji je bliži hrvatskoj granici neka podnese najveći teret. Legitimno pravo i ljudi iz Unsko-sanskog kantona i mene kao ministra je da poredamo prioritete. Prvi prioritet je Bosna i Hercegovina, drugi prioritet je sigurnost i komoditet građana BiH i ovog kantona, a tek treći prioritet su sigurnost i briga o migrantima. Ne možemo dozvoliti da zatrpamo BiH i od nje napravimo najveći parking za migrante koji ne žele ovdje, nego idu u druge evropske zemlje. Nemamo pravo da uništimo život ovog kantona, turizam, slobodu naših ljudi da se kreću – poručio je Radončić.
On je istakao i da je šokantna cifra da je više od hiljadu krivičnih djela u USK počinjeno od migranata.
– Zapanjujuće je da neko može u bilo kojoj evropskoj zemlji da se kreće na način da ignorira policijske strukture i kaže: “Ja se zovem Muhamed Ali, šta ti meni možeš.” Mogu da te uhapsim dok ne dokažeš ko si i šta si i šta tražiš u ovoj zemlji. Ohrabrio sam ovaj kanton, rukovodstvo ovog kantona, da štite svoje građane i svoje ekonomske interese – naglasio je ministar Radončić.
Radončić je naglasio i da je tražio od predstavnika kantonalnih vlasti da “bez imalo pritiska kažu koliko ovaj kanton realno može primiti izbjeglica”, kako bi bili odgovoran partner i humani prema tim ljudima, a “da to ne uništava život i komoditet građana ovog kantona i ono šta god se uradi u ovom kantonu, da se uradi kao i svugdje u svijetu”.
– Ne može ilegalni migrant slobodno hodati po bilo kojoj evropskoj ili američkoj zemlji, a da ga se lokalno stanovništvo plaši, a da policijske strukture nemaju nikakve kompetencije. Imaju ih, morat ćemo da promijenimo zakone, spavala je naša zemlja. Za tri godine nije promijenjen nijedan zakon iz oblasti sigurnosti. Mora se mijenjati i zakon o azilu i tako dalje, i mora prestati pritisak međunarodne zajednice pred kojim će se meni, pa i ostalim ljudima u BiH, tresti noge jer njima treba da ova zemlja primi nerealan broj migranata, nećemo ih primiti. Neću zagovarati politiku da ubijamo domaće stanovništvo – poručio je Radončić.
Državni ministar sigurnosti je istakao i da “pod ekonomskim, migrantskim i, što je važno, ilegalnim valom stanovnici BiH napuštaju ovu zemlju”.
– To je kao flaša vode koja curi, a mi s druge strane imamo potpuno negativne trendove da nam ljudi afroazijskog porijekla popunjavaju BiH, opterećuju nas ekonomski, a da naši prijatelji iz Evropske unije to tretiraju kao jednu vrstu humanitarnog problema, nad kojim ovi ljudi i niko, ni mi u BiH nemamo državni suverenitet – rekao je Radončić. On je istakao da je neupitna zahvalnost nevladinim organizacijama, međunarodnog i domaćeg tipa, na pomoći, istakavši kako ih Ministarstvo sigurnosti BiH podržava, ali da pomoć treba biti bolja, kvalitetnija i pod kontrolom države BiH,
– Ne u smislu kako će se gdje trošiti, nego makar ulaznih informacija. I ono što je veoma važno da naši građani shvate, često ljude jako skupo košta humanost i dobronamjernost, ne možemo biti ruta koju će migranti shvatati kao najljepšu, najkomotniju i najjeftiniju, moramo braniti pravo naših građana na slobodno kretanje, da djeca idu u parkove, da roditelji izlaze, da djeca i djevojke mogu da šetaju bez straha od kriminala i moramo uspostaviti sistem da migranti moraju biti u izoliranom prostoru – rekao je Radončić.
Istakao je kako se “s prijateljima iz EU i humanitarnih organizacija mora razgovarati na drugačiji način”, te da se mora postići dogovor o podjeli krize unutar institucija BiH, odnosno na državnom, međukantonalnim i u međuentitetskim nivoima.
– Ovo nije proces koji će trajati jedno ljeto, ovo je proces koji će trajati više decenija. Zato smo svi kao odgovorni ljudi u obavezi da napravimo ozbiljne planove i strategije kako da budemo solidan partner međunarodnoj zajednici, ali kako da to ne pretvorimo u vlastito državno nacionalno i ekonomsko samoubistvo – zaključio je Radončić.
