Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost, nosi javnu odgovornost da se kandiduje za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kazao je, gostujući u političkom magazinu “Acta”, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i član predsjedništva SBB-a Fehim Škaljić.
– Ja smatram da to mora biti osoba koja nosi bogato životno iskustvo iz privrede, politike, iz izvršnih uloga vlasti, jer su odluke s tog mjesta vrlo važne i vrlo složene i kad to posložimo, tu dimenziju, onda, uz uvažavanje kandidata koji su objavili svoje kandidature, smatram da je Radončić odgovoran da se kandiduje, od njega se to očekuje. On posjeduje one kapacitete koji su danas potrebni tom mjestu. On je prilika da legitimiramo jedan princip koji ponekad bošnjačko političko i društveno tkivo dijeli, kazao je Škaljić.
Imperativno zatražiti Radončićevu kandidaturu
Prema njegovim riječima, SBB bi trebao imperativno zatražiti Radončićevu kandidaturu.
– Ne mogu govoriti u njegovo ime, ali ja sam ubijeđen da on neće, kao ni do sada, svoje potrebe i interese podrediti kolektivnom, da će on pristati da se kandidira. On nije rođen u ovoj zemlji, ali je pokazao da pripada ovom prostoru i Bošnjacima s onim što je stvarao i radio i njegovim izborom na to mjesto mi bi poslali poruku da smo politička opcija i društvo jednakih šansi za sve Bošnjake, ali ravnopravnosti za druge, istaknuo je Škaljić.
Prema dosadašnjem iskustvu, kako je kazao, u Predsjedništvu BiH, nije dovoljna samo personalna promjena, već je neophodno promijeniti strukturalni pristup.
– Ono što smo vidjeli do sada izbor člana Predsjedništva, kada su u pitanju Bošnjaci, iz jedne političke opcije replicira ista ponašanja. Oni su rezultirali da Bošnjaci imaju neprepoznatljiv udio u diplomatiji, da smo se na svojevrstan način izolirali, da nismo s tog mjesta osigurali jedan veći kohezioni faktor unutar zemlje i da jednostavno stiče se dojam da je to pomalo privatizirana uloga i izolirana od segmenta cijelog društva. To mora da se mijenja. Iz tih potreba mora da dođe čovjek iz druge političke opcije, poručio je Škaljić.
Kandidature dobre za popunjavanje CV-a
Komentirajući bošnjačku listu kandidata za Predsjedništvo BiH, Škaljić je kazao da “tu ima potencijala, da će oni u perspektivi biti neki političari”.
– Recimo kandidat SDP-a (Denis Bećirović) on nosi jednu energiju, želju da se stvara, ali kada bih bio u prilici da mu sugreišem, ja bih mu rekao: volio bih te vidjeti u ovoj fazi na mjestu državnog ministra. Za Predsjedništvo je, uz sva uvažavanja, potrebno da imamo onoga ko ima dokazano iskustvo u izvršnoj vlasti, kazao je Škaljić.
Dodaje i da na listi ima kandidata samo da bi u “njihovom CV-u pisalo da je bio kandidat”, jer je “malo insana sposobno da vidi svoj potencijal ili svoju grešku”.
Govoreći o zaključcima političkih direktora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC), kao što su kritike na račun retorike koju koriste pojedini bh. političari, Škaljić smatra kako je dio političara svjestan da ih kretanje naprijed eliminira sa političke scene, pa se bave nacionalnim trakavicama.
Pojasnio je i zašto se apelacija Bože Ljubića pretvorila u političku igru i kako riješiti Izbornu zavrzlamu?
– Jednostavno! Zakoni su izraz volje političke grupe. Ta trakavica s Izbornim zakonom zapravo pokazuje da se ne traži rješenje da se promijeni zakon, nego se traži argumentacija za proizvodnju sukoba, pripremaju se izbori i da se na konceptu kvazi ugroženosti pokuša sačuvati biračko tijelo, rekao je Škaljić.
Upozorio je na nacionalne podjele, ali i podjele unutar nacionalnih korpusa.
– Što bi moj prijatelj, ministar pravde KS Mario Nenadić bio manje Hrvat od nekog drugog Hrvata. On je iz ugledne hrvatske porodice, dodao je Škaljić.
Naglasio je da ekskluzivitet na nacionalno ne dozvoljava nikome, te da svaki pojedinac mora imati slobodu političkog opredjeljenja bez toga da mu se dira u njegovo nacionalno biće i opredjeljenje.
– Ne dam da iko pravi, pa ni Bošnjaci koji bi željeli da ekskluzivitet Bošnjaka bude samo od Bošnjaka rođenih u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci koju su rođeni izvan BiH u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, su stavljani po strani, oni su “došlje”. Te “došlje” nisu bile nekorisne i nepotrebne kad smo branili ovu zemlju, oni su pokazali snagu da se sačuva prostor i mir i to treba poštovati. Danas kad gradimo modernu Bosnu i Hercegovinu moramo biti društvo jednake šanse i svi Bošnjaci koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu trebaju šanse i jednaka prava”, rekao je Škaljić.
