Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o visokom obrazovanju nije dobio podršku zastupnika na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), održane 24. januara, što je po mišljenju poslanika Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Mirsada Đonlagića bilo iznenađujuće, bez obzira na poznate stavove kada se radi o pitanjima od zajedničkog interesa svih u BiH.
Motiv za prijedlog spomenutog Zakona, napominje Đonlagić, bio je odgovor Evropske agencije ENQA u povodu aplikacije za prijem u članstvo Agencije za razvoj visokog obrazovanja u BiH.
Mlade generacije
– Odgovor je zaista krajnje neprijatan, sa preciznim ocjenama stanja u oblasti visokog obrazovanja. Svako ko iole pozna ovu problematiku složit će se da je stanje u obrazovanju u BiH krajnje ozbiljno i da ne pruža ni minimum potrebnog znanja mladim generacijama koje moraju tražiti u svojoj državi svoj prostor i mogućnost da rade i žive od svog rada – smatra on.
Poslanik SBB-a smatra da je ovakvom odlukom Parlament BiH jasno rekao mladima da nije zainteresiran za ključna pitanja, uključujući i sport, koja mladima obezbjeđuju perspektivu i mogućnost ostanka u BiH. Drugim riječima, kaže, poručeno im je da idu i da će ostati samo oni koji ne mogu otići.
Ukazao je na značaj obrazovnog sistema uopće, potcrtavši da je obrazovni sistem preduvjet za iskorak u razvojnoj politici i reforma obrazovanja. Naveo je pozitivne primjere Indije i Finske, koje su prepoznatljive velesile u svakom pogledu, bez obzira na razliku u brojnosti populacije.
– Upravo su ove dvije države, prije bilo kog razvojnog pokušaja, reformirale visoko obrazovanje – ističe Đonlagić.
Napomenuo je da prijedlog Zakona nije ništa ukidao od entitetske samostalnosti ili kantonalne te da nisu potrebna nova sredstva za implementaciju zakonskih odredbi.
– Sve što je bilo predloženo je aktiviranje postojećih struktura, prije svega Rektorske konferencije, i njihova aktivnija uloga u procesu licenciranja i akreditacije visokoškolskih institucija – pojasnio je, dodajući da je druga “nametnuta” obaveza iziskivala da se institucije na neki način obavežu na informiranje u ovoj oblasti u BiH, odnosno da se informacije dostavljaju i Rektorskoj konferenciji i Ministarstvu civilnih poslova.
Haotično stanje u obrazovanju, navodi Đonlagić, potvrđuje i podatak o postojanju 26 univerziteta u BiH, od kojih je osam državnih, a 18 privatnih.
Ističe da je sam taj broj zastrašujući, ali da je unutar tog broja još gora činjenica da u Travniku postoji šest pravnih i šest ekonomskih fakulteta, što dokazuje nedostatke postojećeg sistema visokog obrazovanja, koji su se ovim prijedlogom nastojali otkloniti.
Osim toga, naglašava poslanik SBB-a, otvara se i niz drugih pitanja, poput organiziranja Rektorske konferencije, jer se zbog činjenice da su svi javni i privatni univerziteti i javni i privatni dobili dozvolu za rad, postavlja pitanje kako organizirati sistem.
U tom je kontekstu potcrtao potrebu rješavanja ovih problema, ukoliko BiH želi postati članica evropskog obrazovnog prostora. Stoga, kaže, odluka Predstavničkog doma PSBiH da predloženi tekst ne dobije potrebnu većinu, djeluje neočekivano.
Đonlagić podsjeća da je bio potreban 21 glas kako bi Zakon bio podržan te da su protiv bili predstavnici iz Republike Srpske, predstavnici hrvatskih stranaka iz Federacije BiH bili su suzdržani, a ono što je, po njemu, iznenađujuće i razočaravajuće, jeste broj suzdržanih iz reda “lijevih” ili “građanskih” opcija, dok su ostali zastupnici iz FBiH podržali predloženi Zakon.
– No, bez obzira na ovo, prijedlog ovog Zakona će se ponovo naći u skupštinskoj proceduri, jer ću ponoviti prijedlog, samo ovaj put možda i proširen, ali u okviru navedenih standarda – kazao je.
U međuvremenu, dok priprema novi prijedlog, postavio je pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću o njegovim namjerama o pitanju visokog obrazovanja, budući da je “svugdje u svijetu dobar obrazovni sistem okosnica razvoja, dok je u BiH visoko obrazovanje destruirano i zapušteno”.
Primjena Bolonjskog sistema
Osim toga, dodao je, u ovom segmentu vlada haotično stanje na što, između ostalih, ukazuje i postojanje 26 univerziteta, slaba i nedovoljno jasna i efikasna primjena Bolonjskog sistema, izostanak praktičnog načina obrazovanja, nepostojanje projekcije potrebe kadrova u skladu sa projekcijama razvoja privrede u BiH te izostanak usklađivanja potreba i načina obrazovanja.
– O ovom problemu moglo bi se mnogo i detaljno govoriti, ali dovoljno je napomenuti da je Evropska unija nedavno u ocjeni stanja u visokom obrazovanju u BiH naglasila još i gore i teže kvalifikacije, što dovoljno govori o ozbiljnosti ovog pitanja i neozbiljnosti zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH – rekao je Đonlagić.
Podvukao je da će, prije ili kasnije, prihvatanje predloženih obaveza biti prioritet, međutim, izrazio je bojazan “da će za neke stvari biti kasno”.
